Koliki ured treba Vašoj tvrtki? Vodič prema broju zaposlenih

Odabir veličine ureda jedna je od praktičnih odluka s kojom se prije ili kasnije susreće gotovo svaka tvrtka. Premalen ured može otežati svakodnevni rad, sastanke i suradnju, dok prevelik prostor može značiti nepotreban trošak najma, opremanja i održavanja.
Pitanje zato nije samo koliko zaposlenika imate, nego i kako vaš tim radi. Imaju li svi zaposlenici vlastiti radni stol? Radite li hibridno? Trebate li privatne prostorije za sastanke? Koliko prostora zauzimaju ormari, oprema i zajedničke zone?
Ne postoji jedna idealna veličina ureda za svaku tvrtku. Ipak, broj zaposlenika dobar je početak za procjenu potrebnog prostora, osobito ako ga kombinirate s načinom rada i planovima za rast.
„Vaš ured je više od mjesta za rad. On je pokretač kulture, produktivnosti i privlačenja talenata.” — JLL, Office Strategy Infographic, 2026.
Koliko kvadrata treba jednom zaposleniku?

Kada se govori o veličini ureda, često se koristi jednostavna procjena prostora po zaposleniku. Međutim, takvu brojku ne treba promatrati kao strogo pravilo.
CBRE je u analizi američkog uredskog tržišta naveo da se zauzeta površina po zaposleniku stabilizirala oko 148 četvornih stopa, odnosno približno 13,7 m² po zaposleniku. Istovremeno, različite tvrtke koriste vrlo različite modele rada i rasporede prostora.
To znači da ured od 50 m² ne mora automatski biti prikladan za točno određeni broj ljudi. Ako tvrtka ima puno zajedničkih prostorija, velik prostor za sastanke ili zaposlenici dolaze u ured samo dio tjedna, potreba za individualnim radnim površinama može biti drugačija.
Kod planiranja ureda zato treba razlikovati:
-
površinu namijenjenu radnim stolovima
-
prostor za prolaz i kretanje
-
sobe za sastanke
-
prostor za odlaganje
-
kuhinju ili prostor za pauzu
-
prostor za goste i klijente
-
tehničku opremu i printere
-
zajedničke prostorije koje zaposlenici mogu koristiti izvan samog ureda
Kako izračunati potrebnu veličinu ureda?
Umjesto da se veličina ureda određuje samo prema broju zaposlenika, korisnije je napraviti jednostavnu procjenu na temelju stvarnih potreba tvrtke.
Jednostavna formula može izgledati ovako:
potrebna površina = broj istodobnih radnih mjesta × prostor po radnom mjestu + dodatni prostor za sastanke, pohranu i zajedničke aktivnosti
Primjerice, ako tvrtka ima 6 zaposlenika, ali zbog hibridnog rada u uredu istodobno radi prosječno 5 osoba, može krenuti od procjene od oko 8–10 m² po radnom mjestu. To daje približno 40–50 m² osnovnog prostora.
Ako tvrtka unutar tog prostora treba imati i vlastitu prostoriju za sastanke, veću zonu za pohranu ili prostor za pauzu, potrebna ukupna kvadratura bit će veća. S druge strane, ako može koristiti zajedničku meeting room prostoriju izvan svog privatnog ureda, nije nužno plaćati dodatne kvadratne metre samo za sastanke.
Primjer izračuna:
-
5 istodobnih radnih mjesta × 8 m² = 40 m²
-
prostor za dodatnu opremu i pohranu = 5 m²
-
dodatni prostor za sastanke = 10 m²
Procjena: oko 55 m²
Ovo nije službeni standard niti univerzalno pravilo, nego praktičan način za početnu procjenu. Stvarna potrebna površina ovisi o rasporedu prostora, načinu rada i sadržajima koji su dostupni izvan privatnog ureda.
Koliki ured treba za 1–2 osobe?

Za jednu ili dvije osobe nije uvijek potrebno unajmiti klasičan veliki poslovni prostor.
Mali privatni ured može biti sasvim dovoljan ako zaposlenici najveći dio vremena rade individualno, a za veće sastanke mogu koristiti zasebnu meeting room prostoriju.
Kod ovako malog tima posebno je važno razmišljati o funkcionalnosti. Dva velika radna stola, stolice, ormari i osnovna oprema mogu zauzeti značajan dio prostora. Ako u ured često dolaze klijenti, treba uzeti u obzir i mogućnost održavanja sastanka bez ometanja svakodnevnog rada.
Za freelancera, konzultanta ili malu tvrtku zato može biti praktičnije imati manji privatni ured uz pristup zajedničkim prostorima nego plaćati veću kvadraturu koju neće svakodnevno koristiti.
Koliki ured treba za 3–4 osobe?

Za tim od tri ili četiri osobe već je važnije planirati raspored radnih mjesta. Osim dovoljno prostora između stolova, treba razmisliti o tome kako će zaposlenici međusobno surađivati.
Ako je većina posla individualna, četiri radna mjesta mogu biti glavni prioritet. Ako tim često održava interne sastanke, prezentacije ili pozive, korisnije je imati pristup zasebnoj prostoriji za sastanke nego pokušavati sve aktivnosti smjestiti u isti ured.
Kod malih timova upravo je fleksibilnost često važnija od same kvadrature. Prostor može biti relativno kompaktan ako zaposlenici imaju pristup dodatnim zajedničkim sadržajima.
Koliki ured treba za 5–6 osoba?

Tim od pet ili šest zaposlenika već treba pažljivije planirati prostor. U ovom slučaju ured treba omogućiti ne samo individualan rad, nego i dovoljno prostora za komunikaciju i kretanje.
Dobra opcija može biti privatni ured za cijeli tim, uz korištenje zajedničke meeting room prostorije za sastanke s klijentima ili veće interne sastanke.
Primjer takvog pristupa je Ured B2 u Cowork Zagrebu, koji ima 30 m² i kapacitet za šest radnih mjesta. U cijenu su uključeni režijski troškovi, a korisnicima su dostupni i zajednički sadržaji poput kuhinje, meeting rooma s videoopremom i brzog interneta.
Ovaj primjer dobro pokazuje zašto se veličina ureda ne treba promatrati izolirano. Tim od šest osoba ne mora nužno imati zaseban prostor za svaki mogući način rada ako dodatne funkcije može koristiti izvan privatnog ureda.
Koliki ured treba za 7–10 osoba?

Kod tima od sedam do deset zaposlenika pojavljuje se više potreba koje treba uzeti u obzir. Osim radnih mjesta, mogu biti potrebni:
-
prostor za timske sastanke
-
prostor za online sastanke
-
zona za kratke razgovore
-
dodatni prostor za opremu i dokumentaciju
-
prostor za pauzu
-
prostor za goste i klijente
U ovoj fazi više nije dovoljno samo izračunati broj stolova. Potrebno je razmišljati o tome kako se ljudi kreću kroz ured i koje aktivnosti obavljaju tijekom radnog dana.
To je posebno važno za tvrtke koje rade hibridno. Ako svih deset zaposlenika ne dolazi istodobno u ured, klasičan model „jedan zaposlenik – jedan stalni stol” možda neće biti najučinkovitije rješenje.
CBRE-ova istraživanja pokazuju da se kod različitih kategorija tvrtki mijenja odnos između broja zaposlenika i dostupnih radnih mjesta. Kod SME tvrtki taj je odnos viši nego kod velikih korporacija, što pokazuje da veličina organizacije i način rada utječu na planiranje prostora.
Veličina ureda prema broju zaposlenika

Sljedeća tablica može poslužiti kao početna orijentacija, ali ne kao strogo pravilo:
*Okvirne vrijednosti služe za početnu procjenu. Stvarna potrebna površina ovisi o rasporedu prostora, načinu rada, broju istodobno prisutnih zaposlenika i sadržajima koji se nalaze izvan samog ureda.
Ne treba svakom zaposleniku nužno vlastiti stol

Jedna od najvećih promjena u planiranju modernih ureda odnosi se na način korištenja radnih mjesta.
Ako tvrtka radi hibridno, moguće je da dio zaposlenika radi od kuće određenim danima. U tom slučaju ured koji ima stalno radno mjesto za svakog zaposlenika može ostati djelomično prazan.
To ne znači da treba automatski smanjiti ured na minimum. Umjesto toga, treba analizirati koliko ljudi istodobno koristi prostor i koje aktivnosti obavljaju kada su u uredu.
Moderni workplace modeli sve više uključuju različite zone: mjesta za fokusirani rad, prostor za suradnju, meeting roomove i fleksibilna radna mjesta. JLL u svojim novijim analizama naglašava upravo kombinaciju prostora za suradnju, fokus i društvenu interakciju kao dio suvremenog pristupa uredskom prostoru.
Koliko prostora treba ostaviti za sastanke?

Sastanci su jedan od razloga zbog kojih nije dobro računati samo broj zaposlenika i broj stolova.
Ako zaposlenici često razgovaraju s klijentima, partnerima ili kolegama, zasebna soba za sastanke može biti puno praktičnija od velikog otvorenog ureda.
To je osobito važno za konzultante, prodajne timove, agencije, računovodstvene tvrtke, odvjetničke urede i druge djelatnosti kod kojih se klijenti redovito primaju u poslovnom prostoru.
Ako meeting room nije potreban svaki dan, ne mora nužno biti dio privatnog ureda. Fleksibilni poslovni prostori mogu omogućiti da tvrtka ima manji stalni ured, a veću prostoriju rezervira kada joj je stvarno potrebna.
Što još treba uračunati u veličinu ureda?

Kvadratura nije jedini kriterij pri odabiru poslovnog prostora. Prije najma treba provjeriti što je uključeno u prostor i koliko dodatnih površina imate na raspolaganju.
Važno je razmisliti o:
Radnim mjestima – Hoće li svaki zaposlenik imati dovoljno prostora za računalo, monitor i ostalu opremu?
Sastancima – Postoji li prostor za razgovor s klijentima bez ometanja drugih zaposlenika?
Pohrani – Trebate li ormare za dokumentaciju, zalihe ili opremu?
Kuhinji i pauzi – Postoji li prostor u kojem zaposlenici mogu napraviti pauzu?
Tehnologiji – Jesu li dostupni kvalitetan internet, videooprema i druga potrebna infrastruktura?
Rastu tvrtke – Hoće li vam prostor biti dovoljan ako zaposlite još nekoliko ljudi?
Genslerovo istraživanje radnih prostora također pokazuje da se kvaliteta radnog prostora ne može svesti samo na broj četvornih metara. U njihovom Global Workplace Surveyu naglasak je na tome kako prostor podržava način rada ljudi, timsku suradnju i cjelokupno iskustvo zaposlenika.
Trebate li odmah uzeti veći ured zbog budućeg rasta?

To je jedna od najčešćih dilema kod odabira ureda.
Ako planirate zaposliti još nekoliko ljudi u sljedećih nekoliko mjeseci, ima smisla razmotriti nešto veći prostor. Međutim, nije uvijek racionalno plaćati dodatne kvadrate godinama unaprijed.
Bolje je napraviti realnu procjenu:
-
Koliko zaposlenika imate danas?
-
Koliko ih očekujete za 12 mjeseci?
-
Koliko ih istodobno radi iz ureda?
-
Planirate li hibridni model?
-
Koliko prostora trebate za sastanke?
-
Možete li lako proširiti postojeći prostor?
Fleksibilnost je posebno vrijedna za male i rastuće tvrtke. Ako se broj zaposlenika promijeni, mogućnost prelaska u veći ured može biti praktičnija od dugoročnog plaćanja neiskorištenog prostora.
Kako odabrati ured koji odgovara vašem timu?

Prije nego što krenete tražiti poslovni prostor u Zagrebu, napravite jednostavan popis potreba.
Prvo odredite broj ljudi koji će redovito koristiti ured. Zatim odredite broj radnih mjesta, potrebu za privatnošću i učestalost sastanaka.
Nakon toga gledajte širu sliku: lokaciju, dostupnost javnim prijevozom, parking, internet, opremu, režije i mogućnost promjene veličine prostora.
Cijena najma također se ne bi trebala promatrati izolirano. Jeftiniji ured može postati skuplji kada se dodaju namještaj, internet, režije, održavanje, čišćenje, oprema za sastanke i drugi troškovi.
Zato je korisnije uspoređivati ukupan trošak i funkcionalnost prostora, a ne samo cijenu po kvadratnom metru.
Kada je coworking bolji izbor od klasičnog ureda?

Coworking može biti posebno praktičan za freelancere, startupe, male timove i tvrtke koje ne žele dugoročno vezati velik dio budžeta uz poslovni prostor.
Glavna prednost je mogućnost korištenja privatnog ureda uz pristup dodatnim sadržajima koji bi u klasičnom uredu zahtijevali dodatnu kvadraturu.
Umjesto da unajmite veći ured samo zato što vam nekoliko puta mjesečno treba velika prostorija za sastanak, možete imati manji privatni ured i koristiti zaseban meeting room kada vam je potreban.
Takav model može biti zanimljiv i tvrtkama koje rastu jer prostor mogu prilagođavati stvarnim potrebama poslovanja.
Cowork Zagreb kao rješenje za različite veličine timova

Cowork Zagreb nudi privatne urede i fleksibilna radna rješenja za različite potrebe poslovanja. Na službenoj stranici trenutno su navedeni privatni uredi površine 30 m², uz kapacitete koji ovise o konkretnom uredu.
Primjer je već spomenuti Ured B2, površine 30 m² i kapaciteta šest radnih mjesta. Osim privatnog prostora, korisnicima su dostupni brzi internet, zajednička kuhinja, meeting room s videoopremom i druge uredske usluge.
To može biti praktično rješenje za tvrtke koje žele profesionalan ured bez potrebe za organiziranjem svakog pojedinog dijela infrastrukture.
Zaključak: prava veličina ureda nije uvijek najveća veličina

Kod odabira ureda cilj ne bi trebao biti pronaći najveći prostor koji si tvrtka može priuštiti, nego prostor koji najbolje odgovara načinu rada i stvarnim potrebama tima.
Za malu tvrtku to može biti kompaktan privatni ured uz pristup meeting roomu. Za veći tim može biti potreban veći prostor s više zona za rad, suradnju i sastanke. Kod hibridnog rada potrebe mogu biti drugačije nego kod tvrtke u kojoj je svaki zaposlenik svakodnevno u uredu.
Zato prije odluke treba gledati više od same kvadrature. Broj zaposlenika, način rada, sastanci, privatnost, tehnologija, troškovi i mogućnost budućeg rasta zajedno određuju koliko vam prostora zaista treba.
Ako niste sigurni treba li vašem timu 30, 50 ili više kvadratnih metara, dobar prvi korak je napraviti popis stvarnih potreba i tek nakon toga uspoređivati dostupne poslovne prostore u Zagrebu.
Često postavljana pitanja
Koliko kvadrata treba po zaposleniku? Ne postoji univerzalna brojka. Kao okvir, suvremeni uredi često se planiraju s približno 10–15 m² po zaposleniku, ali stvarna potreba ovisi o načinu rada, rasporedu i zajedničkim prostorima.
Koliki ured treba za 5 osoba? Za tim od pet osoba može biti dovoljan ured od približno 30–45 m² ako je prostor dobro organiziran i ako su sastanci i druge zajedničke aktivnosti moguće izvan privatnog ureda.
Koliki ured treba za 10 zaposlenika? Za deset zaposlenika može biti potrebno približno 50–80 m², ali kod hibridnog rada prostor može biti i drugačije organiziran. Važno je znati koliko zaposlenika istodobno dolazi u ured.
Je li bolje uzeti veći ured zbog budućeg rasta? Ne nužno. Ako je rast neizvjestan, fleksibilan prostor može biti praktičniji od plaćanja dodatne kvadrature koja se trenutno ne koristi.
Je li coworking dobar izbor za mali tim? Da. Mali tim može imati privatni ured, a istovremeno koristiti zajedničke sadržaje poput meeting rooma, kuhinje i druge infrastrukture bez potrebe za većim vlastitim poslovnim prostorom.
Izvori i istraživanja
Ovaj vodič oslanja se na podatke i analize priznatih međunarodnih konzultantskih kuća za nekretnine i radne prostore:
-
CBRE – U analizi američkog uredskog tržišta CBRE navodi da se zauzeta površina po zaposleniku stabilizirala oko 148 četvornih stopa (približno 13,7 m²). CBRE-ova istraživanja također pokazuju da se odnos broja zaposlenika i dostupnih radnih mjesta razlikuje između SME tvrtki i velikih korporacija, što potvrđuje da veličina organizacije i način rada izravno utječu na planiranje prostora.
-
JLL – U svojoj Office Strategy Infographic (2026.) JLL ističe da je ured više od mjesta za rad – on je pokretač kulture, produktivnosti i privlačenja talenata. JLL-ove novije analize također naglašavaju kombinaciju prostora za suradnju, fokus i društvenu interakciju kao dio suvremenog pristupa uredskom prostoru.
-
Gensler – Gensler Global Workplace Survey pokazuje da se kvaliteta radnog prostora ne može svesti samo na broj četvornih metara, već ovisi o tome koliko prostor podržava način rada ljudi, timsku suradnju i cjelokupno iskustvo zaposlenika.
Ovi izvori potvrđuju glavnu poruku vodiča: broj zaposlenika je koristan početak za procjenu veličine ureda, ali stvarna potreba ovisi o načinu rada, rasporedu prostora i planovima za rast tvrtke.

