Multitasking mit: zašto radiš više, a postižeš manje

Multitasking se u modernom poslovnom svijetu često prikazuje kao poželjna vještina. Ideja da osoba može istovremeno odgovarati na e-mailove, sudjelovati u sastancima i raditi na zadacima stvara dojam visoke učinkovitosti i produktivnosti.

Međutim, istraživanja iz područja kognitivne psihologije i organizacijskog ponašanja pokazuju suprotno: multitasking ne povećava produktivnost, već je smanjuje.

U praksi, ono što ljudi nazivaju multitaskingom zapravo je brzo prebacivanje pažnje između zadataka. Taj proces ima stvarne kognitivne troškove koji se akumuliraju tijekom dana i rezultiraju padom fokusa, većim brojem grešaka i sporijim radom.

Ovaj članak objašnjava zašto je multitasking mit, kako utječe na mozak i produktivnost te koje metode upravljanja vremenom omogućuju bolji fokus i veće rezultate uz manje mentalnog napora.

Što je multitasking i zašto nije stvaran multitasking

Multitasking se definira kao istovremeno obavljanje više zadataka. Međutim, ljudski mozak nema sposobnost paralelne obrade složenih kognitivnih aktivnosti.

Umjesto toga, mozak koristi proces poznat kao “task switching” — brzo prebacivanje između zadataka.

Svaki put kada se pažnja prebaci s jednog zadatka na drugi, događa se nekoliko stvari:

• gubi se mentalni kontekst prethodnog zadatka
• potrebno je vrijeme za ponovno fokusiranje
• povećava se kognitivno opterećenje
• dolazi do fragmentacije pažnje

Iako se ovaj proces čini neprimjetnim, njegova kumulativna cijena tijekom radnog dana može biti vrlo visoka.

Zbog toga multitasking ne dovodi do veće produktivnosti, nego do njezinog razbijanja na manje, manje učinkovite segmente.

Utjecaj multitaskinga na izvedbu i kognitivno opterećenje

(1) multitasking je doveo do značajnog smanjenja točnosti, značajnog povećanja vremena reakcije te značajnog povećanja kognitivnog opterećenja;(2) prekidi u zadacima značajno su povećali vrijeme reakcije i kognitivno opterećenje, dok su smanjili točnost izvršavanja zadataka samo kod monozadatnog rada (monotasking); ovaj učinak nije bio značajan kod multitaskinga;(3) umjerena i visoka razina otpornosti značajno su utjecale na povećanje kognitivnog opterećenja povezanog s prekidima zadataka tijekom multitaskinga.

Izvor: Effects of multitasking and task interruptions on task performance and cognitive load: considering the moderating role of individual resilience (2024)

Kako multitasking utječe na fokus i kognitivne sposobnosti

Kada osoba pokušava raditi više stvari istovremeno, mozak ne ostaje u stabilnom stanju koncentracije. Umjesto toga, stalno se prebacuje između različitih zadataka, što dovodi do tzv. fragmentiranog fokusa.

U takvom stanju, osoba nikada ne ulazi u duboku koncentraciju, nego ostaje na površinskoj razini pažnje.

Posljedice toga uključuju sporije donošenje odluka, veći broj pogrešaka i smanjenu sposobnost rješavanja kompleksnih problema. Također se povećava mentalni umor, jer svaki prekid i povratak u fokus zahtijeva dodatnu energiju.

S vremenom, ovakav način rada stvara osjećaj konstantne zaposlenosti bez stvarnog napretka.

Posljedice multitaskinga na produktivnost

Iako multitasking može stvoriti dojam da osoba radi više stvari istovremeno, stvarni rezultati često su suprotni.

Jedan od najvećih problema je smanjenje kvalitete rada. Kada pažnja nije u potpunosti usmjerena na jedan zadatak, povećava se broj grešaka i smanjuje preciznost.

Drugi problem je produženo vrijeme izvršavanja zadataka. Svako prebacivanje između aktivnosti zahtijeva dodatno vrijeme za ponovno uspostavljanje fokusa, što usporava cijeli radni proces.

Treći problem je mentalni umor. Mozak troši više energije kada stalno mijenja fokus nego kada radi kontinuirano na jednom zadatku.

Četvrti problem je tzv. “iluzija produktivnosti”, gdje osoba ima osjećaj da je jako zauzeta, ali stvarni output je manji nego što percipira.

Što kaže znanost o multitaskingu

Istraživanja u području kognitivne psihologije jasno pokazuju da multitasking negativno utječe na učinkovitost rada.

Studije objavljene u okviru American Psychological Association pokazuju da česte promjene zadataka povećavaju vrijeme potrebno za izvršavanje zadataka i smanjuju točnost.

Slični zaključci navedeni su u analizama Harvard Business Review, gdje se ističe da multitasking nije stvarna paralelna obrada, nego proces koji ima “cognitive switching cost” — odnosno trošak prebacivanja pažnje.

Ovaj trošak, iako mali po pojedinačnom prekidu, tijekom dana ima značajan kumulativni učinak na produktivnost.

Pomodoro tehnika za produktivnost i fokus

Pomodoro tehnika (PT) je metoda upravljanja vremenom koja dijeli rad na fokusirane intervale odvojene kratkim pauzama. Cilj joj je povećati produktivnost i smanjiti mentalni umor. Iako je Pomodoro tehnika pokazala pozitivne učinke na kognitivne performanse u različitim područjima, njezina primjena u anatomskom obrazovanju, koje zahtijeva visoku razinu kognitivnog napora, još uvijek nije dovoljno istražena.

Izvor: Assessing the efficacy of the Pomodoro technique in enhancing anatomy lesson retention during study sessions: a scoping review, E. Ogut, 2025

Zašto ljudi i dalje koriste multitasking

Unatoč dokazima, multitasking je i dalje vrlo prisutan u modernom radu.

Jedan od glavnih razloga je digitalno okruženje koje stalno generira prekide. Notifikacije, e-mailovi i poruke stvaraju osjećaj hitnosti, iako većina njih ne zahtijeva trenutnu reakciju.

Drugi razlog je društvena percepcija produktivnosti. Mnogi ljudi vjeruju da je biti zauzet isto što i biti produktivan, iako to u praksi nije točno.

Treći razlog je nedostatak strukture rada. Bez jasnog plana dana, ljudi prirodno prelaze s jednog zadatka na drugi bez prioritizacije.

Kako upravljati vremenom bez multitaskinga

Učinkovitiji pristup od multitaskinga je organizacija rada u jasno definirane blokove fokusa.

Jedna od najpoznatijih metoda je Pomodoro tehnika, koja dijeli rad na kratke intervale fokusiranog rada s pauzama. Ovaj pristup pomaže mozgu da održi koncentraciju i smanji mentalni umor.

Druga metoda je time blocking, gdje se cijeli dan unaprijed strukturira u vremenske blokove posvećene specifičnim vrstama zadataka. Time se eliminira potreba za stalnim odlučivanjem što raditi sljedeće.

Treća metoda je Eisenhowerova matrica, koja pomaže razlikovati važne i hitne zadatke. Na taj način smanjuje se vrijeme potrošeno na manje bitne aktivnosti.

Kombinacija ovih metoda omogućuje stabilniji fokus i predvidljiviji radni dan.

Kako smanjiti distrakcije u digitalnom radu

Jedan od najvećih problema modernog rada su stalne digitalne distrakcije.

Kako bi se smanjio njihov utjecaj, važno je uvesti jasna pravila rada. To uključuje isključivanje nepotrebnih notifikacija, određivanje vremena za provjeru e-mailova i korištenje alata za fokus.

Također je važno fizički odvojiti radno okruženje od privatnog prostora. Mozak vrlo snažno reagira na kontekst, pa promjena okruženja može značajno poboljšati koncentraciju.

Zašto okruženje ima ključnu ulogu u fokusu

Okruženje u kojem radimo ima direktan utjecaj na našu sposobnost koncentracije.

U neorganiziranom i nejasno definiranom prostoru, pažnja se lakše raspršuje, što povećava potrebu za multitaskingom.

U strukturiranom radnom okruženju, mozak lakše ulazi u stanje fokusa jer dobiva jasne signale da je vrijeme za rad.

Kako coworking smanjuje multitasking

Coworking prostori pomažu u smanjenju multitaskinga jer stvaraju okruženje koje prirodno potiče fokus.

Kada se osoba nalazi u profesionalnom prostoru, smanjuje se broj distrakcija i povećava osjećaj radne strukture. Također, prisutnost drugih fokusiranih ljudi pozitivno utječe na vlastitu produktivnost.

Kako Cowork Zagreb pomaže u boljem fokusu

Cowork Zagreb nudi radno okruženje koje je optimizirano za produktivnost.

Umjesto rada u kaotičnim uvjetima doma, korisnici dobivaju strukturiran prostor koji smanjuje distrakcije i povećava fokus.

Ovakvo okruženje pomaže u stvaranju rutine i boljoj separaciji poslovnog i privatnog života, što dugoročno smanjuje potrebu za multitaskingom.

Alternativa multitaskingu: deep work

Deep work je koncept koji se temelji na dugotrajnim periodima neprekinutog fokusa.

Umjesto prebacivanja između zadataka, fokus se zadržava na jednoj aktivnosti dok se ne završi.

Prednosti uključuju:

• brže rješavanje kompleksnih problema
• višu kvalitetu rada
• smanjenje mentalnog umora
• veći osjećaj postignuća

Deep work predstavlja suprotnost multitaskingu i jedan je od najefikasnijih pristupa modernoj produktivnosti.

Zaključak: multitasking je iluzija učinkovitosti

Multitasking se često smatra korisnom vještinom, ali u stvarnosti on smanjuje fokus, povećava broj pogrešaka i usporava rad.

Prava produktivnost ne dolazi iz količine zadataka koje obavljamo istovremeno, nego iz sposobnosti da se fokusiramo na jedan zadatak i završimo ga kvalitetno.

U digitalnoj eri, najveća prednost nije raditi više stvari odjednom, nego znati raditi manje stvari — ali s većim fokusom i boljim rezultatima.